Govorne, motoričke i ritmičke vježbe

Što su djetetovi prstići aktivniji, odnosno što češće mama ili tata s njime vježbaju te motoričke vježbe to se bolje  ostvaruje djetetov govorni razvoj ...

c

Znanstvenici koji proučavaju razvoj dječjeg živčanog sustava, a posebice razvoj govora i govornih sposobnosti, nedavno su otkrili veliko stimulativno značenje funcije ruke.

 

Zašto si osoba koja u trenutku ne nalazi potrebnu riječ često pomaže gestama???

 

I obrnuto: zašto dijete, dok piše ili crta , nevoljno plazi jezik???

 

Fiziolozi su dokazali da razina razvijenost dječjih govornih sposobnosti  a i samog govora kao takvog ovisi o stupnju formiranosti finih pokreta prstiju ruku.

Tako je, na temelju istraživanja velikog broja djece, otkrivena slijedeća zakonitost:

Kada razvoj pokreta prstiju odgovara dobi, razvoj govora je također normalan. Kada razvoj fine motorike zaostaje, zaostaje i razvoj govora.

Znanstvenici su došli do ozbiljnog zaključka da se formiranje važnih govornih zona u dječjem mozgu ostvaruje pod utjecajem živčanih impulsa prstiju ruku.

Što su djetetovi prstići aktivniji, odnosno što češće mama ili tata s njime vježbaju te motoričke vježbe to se bolje  ostvaruje djetetov govorni razvoj, a uz njega istovremeno i emocijonalni i intelektualni razvoj.

 

 

Govorne vježbe, isto tako i motoričke vježbe s prstićima preporučljivo je započeti od najranijeg djetinjstva. Blago milovanje, masiranje i razgibavanje prstića, možemo raditi već sa  6 - mjesečnom bebom kako bismo u početku utjecali na sam razvoj djeteta u govornom smislu i njegovim motoričkim sposobnostima.

 

Vrlo dobru motoričku i govornu vježbu za prstiće ruku pružaju stare dobre ili nazovimo ih narodne igre - pjesmice poput ove: ''Ovaj ide u lov. Ovaj nosi pušku. Ovaj jede krušku. Ovaj kaže: Daj i meni! '' Ovaj kaže: ''Ne dam tebi!'' 

Pri tome dodirujemo svaki djetetov prstić po redu.

Poznate su brojne igre na dlanu koje isto tako koristimo kao motoričke i govorne vježbe koje služe za razvoj djetetovih sposobnosti, jedna od njih je: ''Mama kuha kašu za maloga Sašu....''  & ''Kriš-kraš, Matijaš''.

 

Takve motoričko - govorne vježbe korisne su od najranijeg djetinjstva . Pjesmicom, koju pjevamo ili recitiramo, pružamo djetetu akustičnu ritmičku simulaciju.

Igre za govorno motoričke vježbe se izvode kažiprstom, kojim kružimo po djetetovom dlanu, kao da miješamo neko jelo, pa hranimo prst po prst.

 

Govorno - ritmičke igre možemo započeti od još ranije dobi, praktički od samog rođenja djeteta.

Osim što pružaju djetetu (bebi) ugodu i zabavu, ove igre ujedno i služe kao prva ritmička i glazbena simulaciju u djetetovom životu.

One sa svojim polisenzoričkim djelovanjem su vrlo poticajne za djetetov budući razvoj govora.

To su ujedno i vježbe djeteta i njegovog razvoja slušne i prostorne percepcije, osjećaja za tempo i ritam, vježbe glasanja i izgovaranja, govornog i motoričkog oponašanja, osvješćivanja svojeg tijela i svojih motoričkih mogućnosti.

 

Igre se odvijaju u srdačnoj atmosferi punoj šale i nježnjosti, u kontaktu djeteta i odrasle osobe koja je djetetu bliska, jer ga voli.

Na takav način, igre odnosno govorne vježbe utječu i na razvoj te održavanje bebinog pozitivnog emocionalnog stanja.

Prve stimulacije kojima dodirujemo bebinu glavicu, trbuščić ili pokrećemo njene ručice i nogice, dok leži ili je naslonjena na jastuk, odvijaju se uz ritam našeg glasanja.

Što je dijete mlađe, pokreti su sporiji i nježniji, a naše glasanje afektivnije.

 

Postupno se djetetovo aktivno sudjelovanje u govornim vježbama a i u motoričkim vježbama povećavaju isto kao i djetetova samostalnost te brzina razvoja govora.

Poželjno je da svaka igrica-pjesmica sadrži na kraju neku poantu, neki zgodan šaljivi završetak, povezan s drugačijim naglim pokretom i afektivnim usklikom (npr. kažemo: ''Bacimo ga!'' , ''Dolje !'' ili ''Visoko !'' i napravimo u šali pokret kao da želimo baciti dijete odnosno ili je podižemo u zrak).

Zanimljivo je da će dijete prvo početi sudjelovati baš u toj ''poanti'' , jer će je veselo i nestrpljivo očekivati.

 

U svim ovakvim igrama s kojima vježbamo govorne , motoričke i ritmičke sposobnosti djeteta bitno je da vlada ugodna atmosfera uzajamne srdačnosti i prihvaćanja.

Tu će osim majčinog osmijeha i nježnog dodira, djelovati i sama melodija pjesmice, a kasnije i njen verbalni sadržaj, kao i to da ritam pjesmice dijete ne doživljava samo slušanjem, već i taktilno i kinestetski, jer ga mama u tom ritmu dodiruje ili pokreće.

 

Za igre i pjesmice postoje nazivi: hopsalice, cupkalice, gegalice, ljuljalice, pljeskalice, igre na dlanu, igre rukama,i prstima itd., ovisno o tome da li ćemo uz ritam pjesmice dijete cupkati u krilu, pomagati mu da skakće ili ljuljati ga na razne načine ili se gegati s njime lijevo desno , ili ćemo samo lupati ritam pljeskajući ,stupajući, ili koristeći drvene batiće.

 

U svakom slućaju ovakve igre-pjesmice ustvari i jesu motoričke vježbe  i govorne vježbe koje u konačnici utječu na razvoj vašeg dijeteta.

 

 Ilona Posokhova, prof. logoped, iz knjige "Govor ritam pokret", preuzeto s dopuštenjem autorice, www.planetzoe.hr

 

 

Copyright 2012, Somnium projekt d.o.o. Sva prava pridržana.